Informacione Tehnologije - Hrvatska

Stipić grupa suvlasnik Ban i Bundek centra

Nakon mjeseci medijskog spekuliranja, u utorak su na novinarskom brifingu Institut IGH i Stipić grupa objavili da ta zagrebačka kompanija postaje voditelj i suvlasnik vjerojatno najrazvikanijih projekata u Zagrebu - Ban i Bundek centra.

Tržišna vrijednost obaju centara je oko 150 milijuna eura, a novi su partneri istaknuli da je riječ o jednoj od najvećih privatnih investicija u 2010. i 2011., čija će realizacija rezultirati i otvaranjem 180 radnih mjesta. U Ban centar, poslovno-stambeni projekt u samoj blizini glavnog zagrebačkog trga, Stipić grupa je ušla s 42,49 posto poslovnog udjela, 37,5 posto imat će Institut IGH, Zaba je 15-postotni udjelničar, dok je tvrtka Reinvest petpostotni udjelničar.

Sam projekt investitori procjenjuju na 70 milijuna eura. Bundek centar vrijedan je, pak, 80 milijuna eura i to će biti jedini projekt u kojemu će IGH i dalje biti partner s Konstruktorom - oboje zadržavaju po 40 posto udjela, dok je Stipić grupa u tom projektu kupila udio od 20 posto od IGH-ove tvrtke Adepto za iznos od 9,3 milijuna kuna. Ta svota, koju je IGH promptno objavio na Zagrebačkoj burzi, ujedno je i jedina svota koju su partneri uključeni u posao bili spremni otkriti, dok su sve ostalo zadržali kao poslovnu tajnu. Stipić grupa postaje izvođač radova na Bundek centru, dok će tu ulogu na Bundeku i dalje imati Konstruktor.

»Ban i Bundek nisu jedini projekti koje imamo. U Stipić grupi prepoznali smo ozbiljnog partnera s kojim želimo surađivati i na našim ostalim projektima širom zemlje, čija ukupna vrijednost premašuje svotu od 360 milijuna eura«, istaknuo je Tomislav Alpeza, IGH-ov direktor investicija i razvoja. Oba projekta postoje kao zasebna trgovačka društva u kojima će mjesto u upravama imati Alpeza iz IGH te član Uprave Stipić grupe Sven Muller, dok će čelni ljudi IGH i Stipić grupe imati mjesta u nadzornim odborima.

Dovršenje Bundek centra najavljeno je za svibanj 2012., dok će Ban centar svoja vrata otvoriti nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu 2012. »Ulazak Stipić grupe u te projekte dio je dobro osmišljene poslovne strategije razvoja i vođenja velikih građevinskih projekata«, kazao je kratko Muller o motivima za ulazak te kompanije, koja je većinu referenci stekla gradeći velike trgovačke centre. On je dodao da smatra kako to partnerstvo znači pojavu novog domaćeg igrača na tržištu, ističući sinergijske efekte koji bi trebali biti ostvareni povezivanjem jedne velike projektantske tvrtke (Instituta IGH) te Stipić grupe kao tvrtke koja je u građevinskim krugovima poznata po svojoj efikasnosti.

Pozadina čitavog posla su ipak financije i očita nemogućnost IGH da s bankama ispregovara daljnje financiranje do dovršenja i kapitalizacije projekta. Upućeni govore da je glavnu ulogu u pregovorima imala Zaba, koja je tražila najpovoljnije rješenje za sebe ne želeći se dodatno izložiti Konstruktoru i IGH-u, te je upravo ona predložila Stipić grupu kao pouzdanog partnera. Konstruktor se može smatrati gubitnikom u čitavoj priči, jer je najvjerojatnije ostao bez višemilijunskog profita koji se s obzirom na atraktivne lokacije projekata i u današnjim uvjetima na tržištu može ostvariti.

Stipić grupa postaje važan igrač na tržištu

Iako su im financijski pokazatelji i do sada bili iznadprosječni u odnosu na konkurenciju, Stipić grupa bi ovim partnerstvom mogla dodatno ojačati i izgraditi poziciju tvrtke koja može graditi (i na njima zaraditi) najkompliciranije građevinske zahvate. Nakon godina u kojima su gradili gotovo isključivo šoping-centre (City Centar u Zagrebu i Splitu te West Gate), Stipić je ove godine krenuo i u visokogradnju. Osim Ban i Bundek centra, kompanija ove godine namjerava dovršiti i vlastiti stambeni projekt u Harambašićevoj ulici u Zagrebu, a sudeći po izjavama Alpeze i Mullera, partnerstvo s IGH-om trebalo bi se nastaviti i na njihovim drugim projektima, od kojih su najzanimljiviji Radeljević u Dubrovniku te projekt u Splitu. Stipić grupa je 2009. završila s prihodima od 1,2 milijarde kuna (rast od 400 posto u odnosu na 2008.), dok bi ove godine prihodi trebali biti viši od 600 milijuna kuna.